3. PRIMJENA ISPRAVLJAČA KOD UPRAVLJANJA BRZINOM VRTNJE ISTOSMJERNOG MOTORA

 

 Iz jednadžbe armaturnog kruga nezavisno uzbuđenog istosmjernog motora (slika 3.1.)

dobije se izraz za brzinu vrtnje

Slika 3.1. Shema istosmjernog motora s neovisnom uzbudom

 U tim izrazima Ea je napon armature, Ia struja armature, n brzina vrtnje motora, R a radni otpor armaturnog namota, korisni tok po polu (ulančeni tok), a k1 konstanta proporcionalnosti.

 Iz gornje jednadžbe proizlazi da je (uz Ea >> IaRa) b rzina vrtnje motora približno proporcionalna naponu narinutom na armaturu i obrnuto proporcionalna magnetskom toku motora. Odatle dalje slijede mogući načini upravljanja brzinom vrtnje: promjenom napona armature (upravljanje naponom), promjenom magnetskog toka (upravljanje poljem) i kombiniranjem tih dviju dviju metoda. Kod kombiniranog upravljanja povećanje brzine vrtnje do osnovne (nazivne) brzine vrtnje n se vrši povećanjem napona armature, a daljnje povećanje do maksimalne radne brzine vrtnje (2-3n) postiže se smanjivanjem magnetskog toka (odnosno uzbudne struje). Ovisnost momenta M i snage P motora o brzini vrtnje pri kombiniranom upravljanju prikazana je na slici 3.2.

Slika 3.2. Ovisnost momenta M i snage P o brzini vrtnje kod istosmjernog neovisno uzbuđenog motora

 Isto tako, reverziranje motora (promjena smjera brzine vrtnje) postiže se ili promjenom polariteta napona armature ili promjenom smjera uzbudne struje (odnosno promjenom polariteta napona uzbude).

3
1
2
2.1.1
2.1.2
2.2.1
2.2.2
2.3.1
2.3.2
2.4.1
2.4.2
2.5.1
2.5.2
2.6.1
2.6.2
3
3.1
3.2
3.3
4
5

Simulacija ispravljača u Electronic Workbenchu
(c) 1999 Damir Gabeljić. Sva prava pridržana.

Built by:

Ove stranice su optimizirane za 800x600x24